O vinogradu i vinariji
 

Vinogradarstvo i vinarstvo je u banjolučkom kraju prisutno najmanje četiri stoljeća.

U vakufnami (zakladnici) Sofi Muhamed-paše, pisanoj 1555. godine nalazimo podatak o vinogradu Kubad-vojvode. U zakladnici Ferhat-paše s početka 1587. godine stoji: "Za moj vinograd koji se nalazi ispod pećine i koji iznosi 5 dunuma...", kao i ovo; "Kada na zemljištu u Banjaluci, kupljenom od Ahmed- dede-a i mnogih drugih, bude posađen vinograd ili voćnjak...". O banjolučkim vinogradima piše i putopisac Evlija Čelebija, koji je između 1660. i 1665. godine u dva navrata pohodio ovaj grad. Dva stoljeća kasnije ruski konzul u Sarajevu, Aleksandar Giljferding zapisat će da "u podnožju Starčevice... izdašno rastu kajsije, breskve i gaje se vinogradi". Starčevica je danas veliko gradsko naselje grada Banje Luke.

U župi Ivanjska krajem 19. st. domaći seljaci proizvode misno vino.

Ipak, pravi zamah vinogradarstvu i vinarstvu u banjolučkom kraju daju trapisti, koji su došli u Delibašino Selo 1869. godine. Već u proljeće 1872. godine zasadili su prve trsove vinove loze u svom budućem golemom vino­gradu. U kronici ostade zapisano da je "zasađen na rajnski način", tj. po tehnologiji koja se tada koristila u rajnskoj oblasti.

Osim trapista razvoju ove privredne grane dali su veliki doprinos Talijani i Nijemci. Anton Hangi piše početkom 20. stoljeća: "...kada su ovamo došli neki doseljenici iz monarhije, a napose tirolski Talijani i Nijemci, te naselili jedni Rovine i Mahovljane, a drugi Maglajane, stala je kultura vinove loze u ovom kraju sve to bolje napredovati..."

Godine 1918. "Bosanski glasnik" nabraja imena "znatnijih vinogradara": Marijan Markezić, Michael Nanut, grof del Mestri, Josip Ferstl i talijanski naseljenici u Mahovljanima.

Tridesetih godina prošloga stoljeća među Banjolučanima je bila vrlo popularna „pučka veselica“ u kantini na Pilani, koja se zvala „Berba grožđa“. Tada se obilno točio pravi banjolučki mošt. Još jedan dokaz da je ovaj kraj bio vinogradarski i vinarski! Nažalost, nakon drugog svjetskog rata ove kulture gotovo su potpuno iščezle u banjolučkom kraju.

Banjolučka biskupija, želeći doprinijeti oživljavanju zamrlog vinogradarstva i vinarstva, podigla je 2003. godine vinograd „Bona Ventura“ na svom imanju u Mahovljanima (Laktaši). Projekt vinograda izradili su i već godinama pružaju sveobuhvatnu vinogradarsku i vinarsku stručnu pomoć stručnjaci poznate kantine „LaVis“ iz Trenta (Italija). Vinograd obuhvaća 9 ha i na njemu je zasađeno 20.000 loze Rajnski rizling i 17.000 loze Cabernet sauvignon. Grožđe se prerađuje i vino njeguje pod budnim okom iskusnih vinara u vlastitoj vinariji u Mahovljanima, koja trenutno ima kapacitet 550 hl.

Od 2007. godine brigu o vinogradu vodi zemljoradnička zadruga „Podrumi Banjolučke biskupije“.